Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991.–2001.

Abstract

SAŽETAKPredmetom istraživanja u ovome prilogu bili su demografski gubici Istočne Hrvatske tijekom hrvatskog Domovinskog rata.Cilj istraživanja bio je ustanoviti ili procijeniti izravne i migracijske demografske gubitke ovoga područja u razdoblju 1991.-2002., te vrednovati njihov učinak na promjenu broja stanovnika, dobno-spolne i etničke strukture stanovništva Istočne Hrvatske u posljednjemu međupopisnom razdoblju (1991.-2001.).Utjecaj naslijeđenih destabilizacijskih činilaca na razvoj istočnohrvatskog stanovništva (dva svjetska rata, iseljavanje, »bijela kuga«, pad nataliteta, ruralni egzodus, demografsko starenje…) značajno je pojačan demografskim gubicima i posljedicama srbijanske oružane agresije, posebice u domeni migracijskih učinaka rata.Prema nizu pokazatelja više je nego razvidno da se demografski ratni gubici mogu istaknuti kao najvažnija determinanta suvremenog razvoja stanovništva istočnohrvatskoga područja.Više od deset tisuća poginulih te na desetke tisuća prognanih, izbjeglih i iseljenih, bitno je poremetilo osnovne dinamičkostrukturne procese u razvoju stanovništva tog područja Hrvatske.KLJUČNE RIJEČI: Istočna Hrvatska, stanovništvo, rat, demografski gubici Uvod Prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva, u Istočnoj je Hrvatskoj 1 2001.(31.ožujka) živjelo ukupno 891.259 stanovnika, ili 20,1% ukupnog stanovništva Hrvatske.U odnosu na 1991.godinu (977.391stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 8,8% (apsolutno za 86.132 osobe).U četiri od pet istočnohrvatskih županija smanjenje ukupnog stanovništva bilo je -kao što ćemo kasnije 1 Prostorni obuhvat Istočne Hrvatske u ovome je prilogu određen teritorijem pet hrvatskih županija -Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske. Tako upravno-teritorijalno definirano područje nešto je veće od prostornog obuhvata geografskog pojma Istočne Hrvatske, jer ono u sebi uključuje i teritorij koji se u geografskoj regionalizaciji -unatoč svojim prijelaznim obilježjima -zapravo smatra sastavnicom Središnje Hrvatske.Potonje se odnosi na zapadni (manji) dio Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije.Veći, istočni dijelovi tih dviju županija, te županije Osječko-baranjska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska u cijelosti, prema relevantnim geografskim značajkama te povijesnom i društveno-gospodarskom razvoju, smatraju se sastavnicom Istočne Hrvatske.Navedene se županije prostiru na ukupno 12.466 četvornih kilometara površine te tako čine nešto više od petine (22%) kopnene površine Hrvatske.

Cite this work

No public copy is stored for this record, so only the metadata is cited.

Stored only when both papers are in the corpus — 18 citations exist upstream.