No open-access location is known for this record yet.
No open-access location is known for this record yet.
Informatika kao terminoloski, ali i spoznajni pojam u opcem smislu, podrucje je koje se danas gotovo u svim segmentima života artikulira i nezaobilazno prožima sva nasa djelovanja, gotovo sve nase namjere i veliki broj konkretnih aktivnosti. Doslovno i djeca koja jos nisu cestito ni prohodala vec znaju izgovoriti (i prepoznati) kompjuter, racunalo ili drugacije nazvan uređaj koji se može susresti na svim, mogucim i nemogucim mjestima. Također, ne samo da je izvrsavanje nasih svakodnevnih radnih zadaca sve vise direktno povezano s nekim oblikom i vrstom racunala, vec se i tipovi radnih mjesta danas toliko mijenjaju da je sve teže pronaci takva radna mjesta koja nisu barem određenim (i to ne bas malim) dijelom povezana uz te produkte novih vremena i novih promisljanja. U danasnjem tehnoloski orijentiranom okruženju covjeka, sve je manje pojedinaca koji ne posjeduju makar minimum najopcenitijih spoznaja o tome sto racunala predstavljaju, cemu služe, gdje se sve mogu naci i na koji nacin mogu u nekim situacijama poslužiti. Polako se stvara more novih zanimanja i preokupacija koje se ne mogu ni zamisliti bez direktne upotrebe neke vrste racunala ili informatickih rjesenja. U tom kontekstu, materiju u ovoj knjizi predstavit ce se u tri dijela, jer su ti dijelovi imanentni terminoloskom, gnoseoloskom, razvojnom i opcenito spoznajnom pojmu informatike. Ta tri dijela su: 1) teorija informacija, kao ishodiste bilo kakve informatike, komunikacije ili ma kakve razmjene bilo cega, 2) racunarstvo, kao konkretna primjena informatickih rjesenja u skladu s opcom aktualnom razinom znanja koju može apsolvirati bilo koja osoba sa uobicajenim srednjoskolskim znanjima, i 3) informacijski sustavi, kao pojam koji integrira prva dva pojma s ciljem objedinjavanja i izgradnje utilitarnih konstrukcija koje mogu poslužiti za neke ljudima zanimljive ili potrebne svrhe.
Loading…
Imported from OpenAlex (CC0) — nothing here is generated.