No open-access location is known for this record yet.
No open-access location is known for this record yet.
Oduvijek su kartografska nastojanja bila: izraditi tocne i nadasve ažurne karte, a da bismo to postigli, važno je osigurati jednostavne procedure i brzi pristup ažurnim podacima. U ovoj disertaciji istražujem modele distribucije prostornih podataka, zakonodavne okvire koji određuju razmjenu podataka i postojece službene evidencije i registre prostornih podataka. Razmjena informacija o prostoru postoji zapravo od trenutka kada su se prvi prostorni podaci poceli prikupljati i prikazivati na planovima i kartama. Razvoj kartografije izravno je povezan s razvojem tehnologija prikupljanja prostornih podataka, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i stupnjem drustvenog razvoja. Rad zapocinje pregledom kartografije kroz tri razdoblja: karta – odraz percepcije geografske stvarnosti, karta – svjedok promjena u prostoru, karta – osnova za buducnost, dok je pregledu službene kartografije u Republici Hrvatskoj posveceno posebno poglavlje u kojem je opisana izrada službenih topografskih karata s naglaskom na zakonodavni i institucionalni okvir. Posebna poglavlja ovog rada donose razmatranja vezana uz osnovne pojmove vezane uz prostorne podatke, infrastrukturu prostornih podataka, INSPIREdirektivu i koncept NIPP-a u Republici Hrvatskoj. Zbog nepostojanja dovoljno informacija i spoznaja o evidencijama prostornih podataka, osuvremenjivanju podataka, modelima razmjene između institucija i aspektima koji se odnose na koncept NIPP-a, provedeno je istraživanje. Cilj istraživanja bio je analizirati postojece stanje razmjene prostornih podataka u Republici Hrvatskoj, dobiti uvid raspoloživosti i mehanizme pristupa prostornim podacima, te zakonsku regulativu i interne pravilnike kojima je određena razmjena podataka u Republici Hrvatskoj. Poseban naglasak u istraživanju dan je prostornim podacima za potrebe izrade topografske karte u mjerilu 1:25 000. U istraživanju sam se koristila anketnim upitnikom s 27 pitanja kombiniranog tipa, kojim su obuhvaceni i korisnici i proizvođaci prostornih podataka. Istraživanje je pokazalo: • da nacionalni servisi prostornih podataka nisu u funkciji • uz službene evidencije prostornih podataka postoje dodatne visestruke evidencije, sto stvara konfuziju i nepovjerenje korisnika prema tocnosti podatka i rezultira nepotrebnim troskovima u ispitivanju pouzdanosti podataka • znanja o postojanju, uporabi i mogucnostima razmjene podataka vrlo su ogranicena, procedura nabave podataka nije jasna, a kao poseban 134 problem može se spomenuti i neinformiranost o postojanju pojedinih podataka. Poseban naglasak dan je evidencijama i registrima potrebnim za prikaz objekata na DTK25. Pregled službenih evidencija i registara prostornih podataka za potrebe izrade DTK25, institucije koje ih vode, zakonodavni okvir, te nacin izdavanja podataka dan je u osmom poglavlju. U zavrsnom poglavlju rada dane su preporuke koje se odnose na: • pravni okvir i mogucnosti poboljsanja • organizacijski okvir i preporuke za poboljsanje (s naglaskom na suradnju institucija i razmjenu podataka) • nužno formiranje Evidencije promjena i njezina primjena u održavanju DTK25 • važnost promocije prostornih podataka i koncepta NIPP-a u Republici Hrvatskoj • preporuke za daljnju izgradnju NIPP-a. Zakonska regulativa vezana uz nacine prikupljanja, razmjene i ažuriranja prostornih podataka u ovom je trenutku dostatna. Međutim nakon pristupanja EU, zakonska regulativa morat ce se u određenoj mjeri izmijeniti, ponajprije radi potpunog usklađivanja sa zakonodavnim okvirom EU. Osim toga, velik je problem vezan uz pravnu regulativu taj sto korisnici prostornih podataka nisu dovoljno dobro upoznati s njom, stoga se predlaže formiranje sredisnjeg mjesta za postavljanje kompletne zakonske regulative vezane uz prostorne podatke u okviru Nacionalnoga geoportala Neinformiranost o postojecim podacima, poteskoce u razmjeni podataka i dupliciranje vođenja evidencija upucuju na nedostatnu suradnju između institucija. Poboljsanje koordinacije institucija treba tražiti u okviru NIPP-a, kojemu je upravo to jedan od kljucnih ciljeva. Novi pristup izradi topografskih karata traži izmjenu i dopunu postojecega nacina održavanja karata, odnosno unapređenje postupaka održavanja. Identifikacija nastalih promjena na terenu glavna je poteskoca. Za redovito održavanje DTK25 predlaže se formiranje Evidencije promjena, u koju bi bili ukljuceni svi subjekti koji vode svoje evidencije i registre potrebne za prikaz podataka na kartama, te ostali korisnici topografskih karata (HGSS, DUZS, vatrogasci, izviđaci, turisti i dr.). Time bi se stvorila siroka baza najrazlicitijih korisnika u prikupljanju informacija o promjenama prostornih podataka. Postojanje Evidencije promjena omogucilo bi brzu i jednostavnu identifikaciju promjena potrebnih za održavanje karata, a slobodnim pristupom Evidenciji, omogucila bi se globalna dostupnost informacija o nastalim promjenama podataka, uspostavila i razvijala direktna komunikacija s 135 korisnicima, osigurao neposredan interes svih subjekata te razvijala svijest o opcedrustvenoj važnosti prostornih podataka. Promociju važnosti prostornih podataka treba usmjeriti posebno prema korisnicima te prema institucijama koje vode pojedine evidencije i registre. U promociji NIPP-a važna je orijentiranost prema cjelokupnoj korisnickoj zajednici, te je potrebno poraditi na izgradnji kapaciteta NIPP-a radi osposobljavanja korisnickoga drustva za prihvacanje koncepta NIPP-a.
Loading…
Imported from OpenAlex (CC0) — nothing here is generated.