Neuspješna europeizacija hrvatske mjesne samouprave

Abstract

Europski upravni prostor leži na dvjema skupinama ljudskih prava. Prva promoviraju demokratsku otvorenost i participaciju građana te jačaju ulaznu legitimnost javne uprave, dok se druga odnose na dobro javno upravljanje i jačaju izlaznu legitimnost uprave. Povelja o temeljnim pravima koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora na snazi od 2009. daje nužnu pravnu osnovu obiju skupina ljudskih prava. Rad se bavi pitanjem uloge mjesne samouprave u jačanju EU-standarda otvorenosti, participacije i dobrog upravljanja. Obrađuju se dva istraživačka pitanja: a) koja je pravna, a koja stvarna uloga mjesne samouprave u Hrvatskoj, b) može li ona doprinijeti jačanju ulazne ili izlazne legitimnosti poretka. Analiziraju se opći akti izabranih gradova o mjesnoj samoupravi te sadržaj internetskih stranica mjesnih odbora svih hrvatskih gradova. Slijedeći kategorizaciju koju su postavili Hlepas i drugi (2018.), uz nadopunu u skladu s hrvatskim okolnostima, analiziraju se uloge hrvatske mjesne samouprave. Na osnovi nalaza i odabranih komparativnih iskustava interpretira se trenutačno stanje hrvatske mjesne samouprave te se formuliraju preporuke za unaprjeđenje.

Cite this work

No public copy is stored for this record, so only the metadata is cited.

Stored only when both papers are in the corpus — 5 citations exist upstream.

Papers that cite the same references — the relational fallback while embeddings are still backfilling.